Savjeti pri kupnji

Globalna je kriza prilično duboko utjecala na Europu, a posebno na mediteranske zemlje. Hrvatska obala je također snažno pogođena u ekonomskom pogledu. Tržište nekretnina i turizam kao osnovni pokretači ekonomskog rasta prije krize, snažno su pogođeni. Kao posljedica toga, cijene na obali su puno pristupačnije u usporedbi s razdobljem prije 2008. godine i tržište se sve više prilagođava potražnji. Oporavak turističke potražnje naziremo već 2009. i od tada svjedočimo snažnom rastu turističkog sektora, iako je ostatak ekonomije još uvijek u recesiji. Glavni pokretači tržišta nekretnina na obali očituju se u potražnji za drugim domom te dugoročnoj potražnji za strateškim projektima u zdravstvu i golfu. Nekoliko istraživača je ukazalo na to da hrvatsko obalno područje kao ciljano tržište nije zanimljivo samo turistima , već i potencijalnim imigrantima – umirovljenicima. Iako je cijelo obalno područje popularno za klasičnu turističku potražnju, šest glavnih zračnih luka duž obale zajedno s dobro razvijenom zdravstvenom infrastrukturom u blizini glavnih gradskih područja (Pula, Krk-Rijeka, Zadar, Split-Šibenik, Brač i Dubrovnik) glavna su meta za drugi dom umirovljenika iz sjevernih i zapadnih dijelova EU. Pristupačnije zdravstvene usluge, odlična zrakoplovna povezanost, niže cijene u usporedbi sa Španjolskom Portugalom i Grčkom (mjereno metodom pariteta kupovne moći i standarda kupovne moći) , gospodarstvo koje polako izlazi iz recesije čine Hrvatsku, novu europsku članicu, novom zvijezdom u usponu na tržištu nekretnina drugog doma. Po pitanju golfa, turističkih odmarališta , projekata vezanih uz izvansezonsku ponudu te tržišta nekretnina drugog doma, lokalne, nacionalne, političke i ekonomske prilike su gotovo savršene za velike investicijske projekte. Prioritet hrvatske Vlade je borba protiv petogodišnje recesije i davanje sve potrebne potpore kako bi se privukla izravna strana ulaganja. Lokalno tržište nekretnina na području između Šibenika i Splita jedno je od najpopularnijih turističkih područja zahvaljujući izvrsnoj mreži autocesta, dvjema velikim zračnim lukama i velikoj raznolikosti prirodnih atrakcija kao što je Nacionalni park Krka, Nacionalni park Kornati, Park prirode Telaščica, i nekoliko drevnih gradova kao što su Zadar, Trogir, Šibenik i Split. Kada je u pitanju drugi dom za umirovljenike, iznimno velik postotak sunčanih sati, dvije velike zračne luke unutar 60 minuta vožnje i mreža glavnih bolnica u Zadru, Splitu i Šibeniku čine ovo područje velikim potencijalom. Cijene duž obale su više u usporedbi s hrvatskim prosjekom, ali su još uvijek pristupačnije u usporedbi s razdobljem prije recesije ili pak drugim konkurentskim zemljama. Nadalje, troškovi života su niži usporedimo li ih s Italijom, Portugalom, Francuskom, Španjolskom, Portugalom i Grčkom (prema paritetu kupovne moći i standardu kupovne moći) što znači da je za određeni prihod standard života umirovljenika daleko viši u usporedbi sa svim ostalim mediteranskim zemljama Europske Unije. Četrdeset godina tradicije rada u turizmu duž obale u kombinaciji s velikim brojem hrvatskih građana koji su radili u inozemstvu (Njemačka, Austrija, Italija, Švedska, itd.) rezultirala je činjenicom da veliki broj stanovnika duž obale govori engleski, talijanski i/ili njemački čineći time jezičnu barijeru manjom u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom ili Italijom ( za sjeverne Europljane). Sadašnja zakašnjela recesija u kombinaciji sa sporim oporavkom turističkog sektora stvara deflacijski pritisak na tržište nekretnina dok će članstvo u EU (predviđeno za srpanj 2013.) otvoriti hrvatsku ekonomiju i tržište nekretnina snažnom utjecaju internacionalne migracije ne samo radne snage već i umirovljenika (posebice iz sjeverne Europe). Takvo okruženje čini cijene na obali i u priobalju umjerenim te izvrsnim potencijalom za ulaganje i/ili kupovinu drugog doma. Autor članka Prof.dr.sc. Josip Tica

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *