Dalmacija, čije ime potječe od Ilirskog plemena Delmati koji su naselili područje u 7. stoljeću, proteže se uzduž Jadranskog mora. Osim glavnih gradova (Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika), u nju spadaju gotovo svi jadranski otoci osim onih kvarnerskih.
Gradovi, podjednako kao i otoci, iz godine u godinu se razvijaju i privlače brojne turiste, ali i stanovnike. Osim urbanizacije, ovome doprinosi prekrasna mediteranska klima i zdrava mediteranska kuhinja te brojne kulturne i prirodne blagodati koje ova regija sadrži.
Sjeverna Dalmacija obuhvaća većinu hrvatskih otoka, ali i neke povijesne centre Dalmacije poput Zadra, Nina i Knina. Prepuna je prirodnih blagodati. Izdvajaju se planina Velebit, brijezi iznad Knina, Nacionalni park Kornati te NP Krka.
Otoci, blage uvale i plaže (poput Sabunike blizu Zadra i plaže Sakarun na Dugom otoku) ostavljaju bez daha te privlače kupače, jedriličare i nautičare.
Turistički centri kao što su Trogir, Split, Omiš i Makarska, ali i brojni naseljeni otoci poput Hvara i Brača, čine srednju Dalmaciju popularnim ljetovalištem.
Zanimljiva povijest južne Dalmacije odrazila se u podjeli Dubrovačko-neretvanske županije Neumskim koridorom koji pripada Bosni i Hercegovini. Poput ostatka Dalmacije, i ovaj dio je tijekom povijesti bio napadan od strane Rimljana, Osmanlija, Venecije i Habsburgovaca. Ipak, Dubrovnik je uspio zahvaljujući diplomaciji i sjajnoj obrani zadržati svoju neovisnost kao Dubrovačka Republika.
Gledajući samo obalno područje, Dalmacija se može dičiti nekim povijesnim i kulturnim središtima kao što su Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik.
Iznikao iz slavne Dioklecijanove palače koja je građena od 295. – 305. godine, ovaj grad u sebi sadrži povijesne slojeve od antike, srednjeg vijeka, preko gotičkih i renesansnih palača, baroknih zidina, novovjekovnih tržnica i modernih spomenika.
Ovaj je grad prerastao iz ljetnikovca-vojarne u kulturno i turističko središte. UNESCO je još 1979. odlučio staviti Dioklecijanovu palaču pod svoju zaštitu, posebice zbog toga što je palača jedinstveni živući primjer svoje vrste na svijetu, a prerasla iz ljetnikovca u nastanjeni grad koji nudi veliku ponudu nekretnina.
Uz zidine, kule i podrume Dioklecijanove palače, možete popiti kavu na Peristilu (središnjem trgu Palače) i gledati na Dioklecijanov mauzolej koji je u 7. stoljeću pretvoren u Katedralu Blažene Djevice Marije sa zvonikom sv. Duje. Odmoriti se možete bilo kada na jednom od gradskih trgova koji obiluju suncem i kafićima. Izdvajamo Prokurative (Trg Republike), Pjacu (Narodni trg) te Voćni trg (Trg braće Radić).
Premda se na Voćnom trgu više ne prodaje voće kao nekad, kupovinu možete obaviti na starom pazaru, a svježu ribu naći na peškariji. Uz toliko svježih namirnica, ne začuđuje vrsna gastronomska ponuda! U Splitu uvijek imate što vidjeti. Osim baštine ima izložbi, kazališnih predstava, koncerata, a posljednjih godina i Ultra Europe Festival.
Za one koji traže mira od gradske vreve, moguće ga je pronaći u jednom od crkvi od kojih izdvajamo sv. Franu iz 13. stoljeća na zapadnom dijelu Rive, crkvu sv. Trojice iz 11. st. pokraj gradskog stadiona Poljud te neke od skrivenih crkvica u starom gradskom Varošu ili u park-šumi Marjan. Brdo Marjana nudi svježi zrak, staze za trčanje, planinarenje, biciklizam i teretanu na otvorenom. A ako Vam se ne gužva po pješčanim plažama poput Bačvica i Firula, na Marjanu ćete naći skrivene šljunčane plaže.
Fascinira da cijeli povijesni dio Zadra stane na jedan poluotok čija povijest seže još u 9. st. pr. Kr. kada ga naseljavaju Iliri. Od tada je prošao brojne transformacije, svaka od kojih je ostavila nekog traga u obliku kulturnih dobara koji se mogu vidjeti s prozora gotovo svake kuće u Zadru. Rimljani su, osnujući ovdje koloniju Iadera, podigli Forum u 1. st. pr. Kr. kojeg je krasilo više hramova.
Nezaobilazne Dubrovačke zidine čini ovaj grad jednim od najpopularnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, ali i jednim od gradova s najcjenjenijim nekretninama. Zidine dugačke 1.940 metara građene u 13. stoljeću danas je moguće obići cijelom duljinom i uživati u pogledu na pučinu i sami gradski centar. Sa zidina ćete vidjeti baroknu katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije, slavnu crkvu sv. Vlaha, zaštitnika grada, koja je današnji oblik poprimila početkom 18. stoljeća nakon što je ranija građevina stradala u požaru.
Zajedničko gotovo svim dalmatinskim otocima je opušteni mentalitet i bijeg od gradske vreve. Brač je među ostalim poznat po Zlatnom ratu koji dočekuje na tisuće kupača po sezoni, a mjesta kao što su Bol, Supetar i Milna posljednjih godina prerastaju u prave urbane centre s bogatom ponudom nekretnina za najam i prodaju.
Šibenik
Šibenik
