Darovni ugovori - sve što trebate znati

Iako izraz “darovni ugovor” zvuči pomalo paradoksalno, imajući na umu što i koje vrijednosti se njime najčešće darivaju, ne čudi da je i darivanje zakonski regulirano.

Čak i da se darivanje vrši unutar uže obitelji, svima su poznate one neugodne situacije kada među rodbinom dođe do sporova pa je potrebno imati dokument koji potvrđuje zakonsku validnost čina.

Ovdje ćemo Vas upoznati sa svim ključnim informacijama koje trebate znati o darovnim ugovorima kako biste znali ispravno postupiti, bilo da Vi darujete nešto ili da ste obdarenik, tako da ugovor ne bude ništavan.

Što je darovni ugovor?

Prema Zakonu o obveznim odnosima:

Darovatelj je pritom osoba koja nešto daruje, a obdarenik osoba koja prima dar. Sastavni dio ovakve transakcije čini dobra volja darivatelja koji nešto daje (poklanja) besplatno i bez prisile. Jednako tako, obdarenik prihvaća dar bez prigovora.

Posebnu kategoriju darovnih ugovora čine darovni ugovori s nametom pri čemu darivatelj nešto poklanja obdareniku, ali uz obavezu da će potonji ispuniti određenu obvezu koja je manje vrijednosti od onog što se dariva, a koja je naznačena u darovnom ugovoru.

Razlika između oporuke i darivanja

Iako nije neuobičajeno da ljudi pred kraj života pišu darovne ugovore, oni nisu istovjetni oporukama. Darivanjem se predaja dara (često imovine) odgađa do trenutka smrti i on nakon toga ne ulazi u ostavinsku raspravu.

Što se može darivati ugovorom?

Najčešće se darovnim ugovorom poklanja pokretna imovina (često vozila) ili pak ona nepokretna (kuće, stanovi, i sl.). No, prema Zakonu o obveznim odnosima, darovima se također smatraju oprost duga ili isplata duga uz dužnikovu suglasnost.

Glavna razlika kod darovanja pokretnina i nepokretne imovine jest to što za darivanje pokretnina, ako se to radi odmah, nije potreban pisani ugovor. Obdarenik, da bi prihvatio dar, čak ne mora ništa ni napraviti jer svojom šutnjom potvrđuje darovateljevu želju. Ovo se naziva darivanjem bez prave predaje.

Darovanje nekretnina

Za razliku od pokretnina za darovanje nekretnina je potreban pisani ugovor i mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

Vlasništvo nad nekretninom se dokazuje vlasničkim listom te upisom u zemljišne knjige, a za to je sve potreban javnobilježnički akt koji, sukladno Zakonu o javnom bilježništvu, utvrđuje pravnu valjanost ugovora.

Bez pisanog ugovora, darovanje nekretnine se smatra ništetnim (nevažećim) u pravnom smislu, pa upis u zemljišnu knjigu također onda ne bi bio moguć.

Bitno je napomenuti da ovjera potpisa u javnog bilježnika nije isto što i izvršavanje javnobilježničkog akta (iako je ovjera također potrebna). Koji je onda proces sklapanja darovnog ugovora?

Sastavljanje darovnog ugovora

Iako ugovor de facto možete sastaviti sami ili kupiti predložak ugovora u Narodnim novinama, najsigurnije je angažirati neko nadležno tijelo, konkretno javnog bilježnika ili odvjetnika, da Vam pomogne u sastavljanju ugovora. Time garantirate da će ugovor biti pravno validan ako dođe do sporova ili nesporazuma.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, darovni ugovor treba u svom pisanom obliku imati formu javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave što podrazumijeva aktivni angažman javnog bilježnika ili ovlaštene osobe koja izvršava svoje obveze i upoznaje sve stranke s njihovim pravima i dužnostima.

Čak i da sami sastavite ugovor, javni bilježnik mora utvrditi njegovu pravnu valjanost.

Premda je sastavljanje ugovora o darovanju kod odvjetnika najskuplja opcija od svih mogućih – cijena se kreće od 2.000,00 kn naviše i raste proporcionalno s vrijednošću nekretnine koja se daruje – ono je također najsigurnija. Odvjetnik Vam garantira da će ugovor biti precizan i pravno valjan, pomaže jasno opisati nekretninu, iskazati volju darivatelja i u konačnici drastično smanjuje izglede za sporovima i nesporazumima.

Oporezivanje darovnog ugovora

Konačno, ono što se svi pitaju - oporezuje li se dar koji se poklanja u sklopu darovnog ugovora?

To ovisi o tome što se daruje i kome. Darovi od članova najuže obitelji ne podliježu poreznoj obvezi.

Za ostale oblike darova, plaća se porez od 4% osim ako nije određeno drukčije nekom drugom pravnom osnovom.

Na pokretnine su oslobođeni od plaćanja poreza:

• Bračni drugovi, potomci i preci koji čine uspravnu liniju ili posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s darovateljem ili osobom koja je preminula
• Fizičke i pravne osobe kojima RH daje pokretnine bez naknade zbog odštete ili bilo kojeg razloga u svrhu Domovinskog rata
• Fizičke i pravne osobe koje primaju darove za svrhe utvrđene posebnim propisima.

U slučaju darivanja nekretnina, oslobođeni su od poreza:

• Bračni ili izvanbračni drugovi, formalni ili neformalni životni partneri, potomci ili preci koji čine uspravnu liniju, te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s darovateljem ili umrlim
• Bivši bračni drugovi, bivši izvanbračni drugovi, te bivši formalni i neformalni životni partneri kada uređuju svoje imovinske odnose.

Ako ne pripadate ovim kategorijama, a stekli ste pokretninu ili pak nekretninu u obliku dara, nasljedstva ili drugom osnovom, zakonski ste dužni platiti porez.

Sada kad ste upoznati sa svojim pravima i obvezama u pogledu darivanja i procesom sklapanja darovnog ugovora, vjerujemo da nesporazuma i sporova u Vašem slučaju neće biti!